Prema podacima Globalnog atlasa ugljenika, Evropska unija emituje približno 4 miliona kilotona CO2 ekvivalenta godišnje. Iako je EU odgovorna samo za 7%. globalne emisije (što, s obzirom na veličinu evropske privrede, nije loš rezultat), ima još dosta toga da se uradi u tom pogledu. Jedna od oblasti koja zahteva poboljšanje je izgradnja i energetski zahtevi zgrada.
Proverite gasne peci u Onninen veletrgovcu
Šta kaže EU EPBD direktiva?
Primarni cilj EPBD-a je smanjenje potrošnje energije u zgradama i, kao rezultat, smanjenje emisije gasova staklene bašte. Da bi se postigli ovi ciljevi, direktiva uvodi zahteve za države članice da uvedu sledece odredbe:
- povecanje energetske efikasnosti novih i postojecih zgrada;
- promovisanje korišcenja obnovljivih izvora energije i inteligentnih sistema upravljanja energijom;
- podsticanje izgradnje zgrada sa skoro nultom potrošnjom energije (nZEB);
- uvođenje obaveznih energetskih sertifikata za zgrade.
Jedna od najvažnijih odredbi EPBD je zahtev da sve nove zgrade u EU budu zgrade skoro nulte energije. Objekti ovog tipa moraju da se odlikuju veoma visokom energetskom efikasnošcu, a najveci deo njihove energetske potražnje treba da bude pokriven iz obnovljivih izvora. U slučaju postojecih zgrada, direktiva obavezuje države članice da ih redovno modernizuju radi poboljšanja energetske efikasnosti.
EPBD takođe naglašava važnost sistema za pracenje i optimizaciju potrošnje energije, kao što su pametna brojila i sistemi za upravljanje energijom. Uvođenje ovih tehnologija ima za cilj da omoguci korisnicima bolju kontrolu nad potrošnjom energije i prevede na smanjenje emisija.
EPBD uvodi obavezu posedovanja energetskih sertifikata za zgrade koji daju informacije o njihovoj energetskoj efikasnosti. Ove vrste sertifikata su neophodne prilikom prodaje ili iznajmljivanja nekretnina, a njihova svrha je podizanje svesti o potrošnji energije i promovisanje ulaganja u tehnologije koje štede energiju.
Direktiva EU EPBD i sistemi grejanja na gas
EPBD direktiva se prvenstveno fokusira na promociju obnovljivih izvora energije i prelazak sa fosilnih goriva. Međutim, ne namece obavezu demontaže gasnih kotlova, niti namece zabranu njihovog rada. Novi propisi nece zabraniti ni ugradnju ove vrste peci u novoizgrađene objekte. Gasni kotlovi i peci ce i dalje moci da se koriste, ali pod uslovom da se ispune određeni uslovi.
Srodnim pitanjima bavi se Direktiva EU o energetskim performansama (EPBD – Direktiva o energetskim performansama zgrada), izmenjena ove godine. Prema njegovim pretpostavkama, do kraja ove decenije potrošnja primarne energije u stambenim zgradama u EU trebalo bi da bude smanjena za 16%. Pet godina kasnije očekuje se smanjenje do 22%. Kako zakonodavac namerava da postigne ove ciljeve? Šta promene vezane za EPBD znače za korisnike gasnih peci? Da li ce novi propisi značiti da ce bez promene bojlera i radijatori u njihovim domovima uskoro postati hladni?
Od 2025. godine zemlje članice EU nece moci da daju subvencije za kupovinu gasnih kotlova. Ova odluka proizilazi iz priznavanja prirodnog gasa kao neekološkog goriva, iako se vec dugi niz godina promoviše kao čistija alternativa uglju ili lož-ulju. Ova promena je iznenadila mnoge investitore koji su nedavno izabrali gasnu pec kao čist izvor toplote. Iako nedostatak subvencija ne znači potpunu zabranu ugradnje gasnih peci, može obeshrabriti njihovu upotrebu.
Sledeci korak u postizanju ciljeva direktive je uvođenje zabrane postavljanja novih gasnih kotlova u javne zgrade – npr. u školama, kancelarijama ili zdravstvenim ustanovama. Zabrana ce stupiti na snagu 2028. godine.
Da li ce biti potrebna zamena gasnih peci zbog EU EPBD direktive?
Prema direktivi, 2030. godine stupa na snagu i zabrana ugradnje novih gasnih kotlova u privatne zgrade. Iako ce ljudi koji su vec postavili gasne kotlove moci da ih i dalje koriste, nemogucnost ugradnje novih uređaja može uticati na odluke investitora u vezi sa radovima na modernizaciji. Međutim, EPBD predviđa neke izuzetke. Nakon ovog datuma bice moguce ugraditi gasne peci u hibridne sisteme koji kombinuju gas sa toplotnim pumpama ili obnovljivim izvorima energije.
Druga mogucnost je mogucnost različitih tumačenja onoga što čini fosilno gorivo. Direktiva zabranjuje samo peci na njihov pogon. Ako u gorivu postoji čak i primesa biogoriva, gasni kotao ce se smatrati ekološkim izvorom toplote. Mnogi stručnjaci vec predviđaju da ce dobavljači koristiti ovo rešenje, pa ce se gasne peci koristiti u istom obimu kao i do sada. Stoga je ulaganje u takav uređaj i dalje opravdano – posebno ako je deo hibridne instalacije koja kombinuje grejanje na gas sa toplotnom pumpom ili obnovljivim izvorima energije.